FOTO: Mahalska džamija – Hadži Nesuhova džamija u Prozoru | Prozorski Krug 767

Hadži Nesuhova džamija u narodu je poznatija kao Mahalska a spominje se i pod nazivom Fethijja ili Ženska džamija. Navodno je prvobitno bila bogumilska crkva da bi je preuredio u džamiju neki Hadži Nesuh, u prilog čemu ide i činjenica da se mihrab ove džamije nalazio u lijevom uglu a ne na sredini pročelnog jugoistočnog zida kao kod ostalih džamija.

Nije poznato ko je bio Hadži Nesuh ni kada se desila spomenuta transformacija crkve u džamiju. Pretpostavlja se da se radilo o pobožnom i imućnom čovjeku koji je, prema imenu, još u taj vakat hodočastio Kabu. Poznato je da se džamija prvi put spominje 1604.godine i to u Opširnom popisu Kliškog sandžaka.

Vakufnama, nažalost, nije sačuvana te smo tako ostali uskraćeni za više pojedinosti o vakufu ali i samoj džamiji. Ipak, 1604. godine prihodi džamijskog vakufa iznosili su 36 000 akči koje su raspoređivane na slijedeći način:

  • 2 akče dnevno hatibu Mehmed Halifi;
  • 3 akče dnevno imamu Ibrahim Halifi;
  • 2 akče mujezinu Mehmed Halifi;
  • 1 akča sačahanu.

Iz prihoda džamijskog vakufa kupovale su se i svijeće, hasure te ostale potrepštine za džamiju. Hadži Nesuhova džamija bila je sagrađena od tesanog kamena sa krovom na četiri vode pokrivenim pločom i manjom drvenom munarom visokom oko 6 metara. Unutrašnje dimenzije džamije bile su 7×6 metara. Uz ovu džamiju je bila i omanja zgrada sibjan mekteba koji prestaje sa radom 1910. godine. Ovaj mekteb je 1306. h.g. (1889.) pohađalo 40 djece a dužnost muallima vršio je Nazif ef. Pagković.

0.1

Džamija je bila aktivna sve do pred Drugi svjetski rat koji je i bio koban po nju te je 1943. godine u većoj mjeri porušena od strane Italijana koji su od njenog kamena na Musali napravili bunker. Među posljednjim imamima Hadži Nesuhove džamije spominju se neki Nazif ef. (vjerovatno Pagković) te Muhamed ef. Šabić.

Kratak opis današnjeg objekta

Hadži Nesuhova džamija danas je jedina potkupolna džamija na području Medžlisa islamske zajednice Prozor. Locirana je u naselju Mahala i smještena podno mahalskog greblja. Lijep i skladan objekat sastoji se od dvije etaže. U prizemlju su gasulhana, kotlovnica, abdesthana te jedna oveća prostorija koja se može koristiti za mektepsku pouku ili druge slične svrhe.

 

Ulazni dio džamije čine dvije sofe zatvorenog tipa zasvođene sa tri omanje kupole. Centralni molitveni prostor je jako dobro osvjetljen i prozračan a unutrašnji zidovi džamije su bijele boje. Mihrab je urađen od drveta uz dosta primjesa pjeskarenog stakla tako da cjelokupni prizor odiše posebnom ljepotom, naročito kada se tome pridoda i zelenkasto osvjetljenje mihraba. Desno je minber urađen, također, od drveta.

Na sjeverozapadnom, stražnjem zidu leži omanji mahfil do koga se dolazi betonskim stepenicama obloženim drvetom. Mahfil je sa prednje strane ograđen ustakljenom drvenom ogradom sa blagim izbočenjem u desnom dijeli mahfila, što je mjesto predviđeno za mujezina. Uz džamiju je i vitka munara visoka 18 metara. Do džamije se može doći sa dvije strane i to putem prostranog istočnog prilaza ili preko betonskih stepenica sa južne strane. Planirano je da se na platou pred ulazom u džamiju sagradi i šadrvan.

 

Izvor: tekst Safet ef. Pozder

error: Content is protected !!