Kompost – naučite kako napraviti gnojivo od ostataka

Kompostiranje ili smeđe đubrivo je prirodan proces razlaganja organskog materijala namijenjen ekološkoj preradi domaćeg gnojiva s visokim udjelom humusa. Kompostiranje se vrši postepeno te u kontrolisanim uslovima. Važnu ulogu imaju mikroorganizmi koji biološki razlažu organske otpatke na jednostavnije dijelove koji se zatim pretvore u spojeve humusa.

Kompostiranjem rješavamo problem organskih otpadaka iz kuhinje i vrta, a u isto vrijeme dobivamo kvalitetno organsko gnojivo kojim ćemo obogatiti zemlju na vrtu. Tako obogaćena zemlja dobro će ojačati biljke koje će zbog toga biti otpornije na štetnike i bolesti. Hrana uzgojena bez upotrebe hemijskih sredstava ima bolju kvalitetu  i nema štetnih utjecaja na zdravlje ljudi. Kompostiranje je dakle jedan zatvoreni krug saradnje čovjeka i okoliša u kojemu svi profitiraju.

Tipovi i sastav komposta

Uz dovoljno vremena, sav biorazgradivi materijal će postati kompost. Primarni cilj ovog procesa je da se zadrži što više razgradivog materijala, kako ne bi završio na otpadu.  Izmet rekreativnih životinja (koza,konja), otpaci od povrća i voća, i baštenski otpad su odličan materijal za kućni kompost. Postoji više načina da se kompostira, počevši od smeđeg n i zelenog biorazgradivog otpada, pomiješanog sa baštenskom zemljom.

Smrdi  otpad se odnosi na materijale bogate ugljenikom, kao što su slama, kartonske kutije od jaja ili isječci žive ograde. Zeleni otpad se odnosi na biorazgradivi otpad  kao što su ljuske od voća i povrća, talog od kafe, posjećeno cvijeće ili otpatci od ošišane trave. Postoji i tkzv. vermikompost (lat. verm – crv), koristi crve, najčešće crvene vodene larve, kako bi ubrzale proces razgradnje organskog otpada.

Početak kompostiranja?

Zemljište na koje ćete postaviti kompost neka budu rahla i očišćena od korova. Osim toga, moraju biti ravna, kako bi kompost bio stabilan. Na dno položite nešto sijena (10 cm) te zalijte vodom. Ovako pripremljen komposter spreman je za početak kompostiranja.

Za postavljanje komposta najbolje godišnje doba je proljeće kada se tlo lagano ugrije i osuši ili jesen kada su temperature i dalje ugodne, a tla topla.

Slaganje slojeva otpadaka

Na sijeno položite različite organske otpatke iz kuhinje i vrta, poput listova, pokošene trave i kartona (bez natpisa). Među otpatke se preporučuje nasuti tanak sloj zemlje ili starijeg komposta te malo gnojiva. Visina kompostne hrpe koja se najviše preporučuje je cca 1,5 m. Razgradnjom se hrpa smanjuje negdje do četvrtine svoje prve visine.

Uvjeti za kompostiranje

Osnovni uvjeti potrebni za proces kompostiranja jesu zrak, vlaga i toplina. Kompostna hrpa mora biti prozračna, kako bi se spriječilo vrenje. Kod većih količina otpadaka, kompostnu hrpu moramo redovito prozračivati odnosno prevrtati. Količina vlage zavisit će o vrsti otpada te o vremenskim uslovima – kompost će ponekad trebati zaliti, a ponekad zaštititi od oborina.

Temperatura unutar kompostne hrpe može doseći 70 stepeni. Temperaturu proizvode mikroorganizmi prerađujući „hranu“ – ugljik i azot iz razgrađenog bio otpada.

Omjer ugljika i azota bi u kompostnoj hrpi trebao biti otprilike 3 : 1 u korist ugljika.

Kada je kompost zreo odnosno spreman?

Proces kompostiranja može trajati od par mjeseci do godinu dana – zavisno o vrsti i količini otpada te o vremenskim uslovima. Zreli kompost ima sljedeće karakteristike – rahla i jednakomjerna tekstura, tamnosmeđa do crna boja te ugodan miris po šumi. Kompost koji još nije sazrio obično ima neugodan miris, svijetlije je boje te se u njemu razaznaju nerazgrađeni materijali.

Wordpress Social Share Plugin powered by Ultimatelysocial
error: Content is protected !!