Kraj ‘malinarskog sna’: Cijene nepredvidive, Srbija i Poljska ugrozile BiH

Proizvodnja jagodičastog voća, i to prvenstveno malina, je već par godina unosan biznis koji osigurava zaradu i egzistenciju za veliki broj građana BiH pa tako i građana Općine Prozor.

Ali usljed promjena cijena maline na svjetskom tržištu kao i pritiska konkurencije iz Srbije i Poljske, proizvođači iz BiH su u nezavidnoj situaciji i prognoze za 2017. nisu optimistične. Potvrdio je ovo za Faktor menadžer Saveza proizvođača jagodičastog voća u BiH Armin Kurbegović kazavši da je “došlo do pada cijena na svjetskom tržištu, kao i viška ponude u odnosu na potražnju“.

“To je kulminiralo ovim što se dešava na tržištu a situacija je takva da je teško prognozirati bilo šta za 2017. godinu. Cijena se formira u odnosu na svjetsko tržište i vrlo je teško kakva će ona biti ove godine“, navodi Kurbegović.

Dosadašnji rezultati odlični

Ističe da je u posljednje dvije godine otkupna cijena malina za proizvođače u BiH “bila solidna“, ali je došlo do pada otkupne cijene na svjetskom nivou i navodi primjer Čilea koji je važan izvoznik za američko tržište ali se bori sa niskim cijenama.

“Bh. proizvođači svakako izvoze najviše na evropsko tržište i od njega zavise. Ono što je dovelo do pometnje je dobar urod u Srbiji i Poljskoj krajem prošle godine, i oni su svoju robu mogli ponuditi evropskim kupcima po nižoj cijeni. Objasniti zbog čega ove zemlje mogu ponuditi nižu cijenu nego mi iz BiH je kompleksno, ali važan faktor je činjenica da oni imaju dostupne veće obradive površine kao i puno dužu tradiciju te kulture nego mi“, stav je Kurbegovića.

Vrijednost izvoza jagodičastog voća iz BiH u 2015. je dosegla nivo od 50 miliona KM, a u prvih deset mjeseci 2016. izvoz je dosegao iznos od također 50 miliona KM. To u praksi znači da će 2016. vjerovatno biti rekordna kada budu dostupni podaci o izvozu za novembar i decembar.

Proizvođači se nadaju i pomoći od nadležnih institucija za koje Kurbegović navodi da moraju usvojiti jasnu strategiju razvoja, ali i proglasiti proizvodnju jagodičastog voća strateškom granom.

“Od rada u ovom sektoru zavisi oko 60.000 ljudi uključujući i njihove porodice, što direktno ili indirektno uključujući berače, proizvođače, prerađivače kao i one koji rade s hladnjačama“, pojasnio je on.

Kako riješiti probleme

Na nedavno održanom sastanku koji je organizirao USAID u saradnji s Vanjskotrgovinskom komorom BiH i Savezom proizvođača jagodičastog voća u BiH istaknuto je da bi moglo doći do scenarija po kojem bi 5.000 tona malina moglo biti neotkupljeno. Razlog je taj da su otkupne cijene maline iz BiH previsoke, a s druge strane, spas se vidi u podizanju kvalitete proizvoda kroz certificiranje proizvodnje te stimuliranje rashladnih kapaciteta kako ne bi došlo do propadanja malina kao što se desilo s kornišonima.

“U takvim okolnostima izvoznici nemaju sredstava za daljnje širenje kapaciteta i povećanje otkupnih količina. Dogovoren je zajednički nastup prema institucijama vlasti, pogotovo u vezi s formiranjem zahtjeva da se proizvodnja i prerada malina uvrste u program podsticajnih mjera u nivou u kojem to ovaj sektor zaslužuje. Naglašeno je da izvoz u vrijednosti od 50 miliona KM te zapošljavanje oko 50.000 do 60.000 osoba (proizvođača, berača i u sektoru prerade) nameću potrebu da se ovom sektoru hitno da znatno veća pažnja“, istaknuto je tom prilikom iz Vanjskotrgovinske komore BiH.

Iako otkupna cijena malina varira i Kurbegović nije istaknuo konkretne brojke, prošle godine je tako jedna od kompanija koja otkupljuje maline proizvođačima ponudila cijenu od 3.30 KM za sortu Miker, kao i 3.10 KM za sortu Vilamet. Poljoprivrednici nisu bili zadovoljni tim ciframa.

Izvor: Faktor, 6.3.2017 9:16:52