ODRŽAVANJE NASADA JABUKE NAKON SADNJE | Prozorski Krug 767

Pod održavanjem (njega) nasada podrazumjeva se primjena agrotehničkih i pomotehničkih mjera kako bi se obezbjedili optimalni uslovi za rast i plodonošenje voćaka. Od agrotehničkih mjera za nasad jabuke najvažniji su održavanje zemljišta, đubrenje i navodnjavanje, a od pomotehničkih mjera rezidba voćaka i prorjeđivanje plodova. 

Održavanje nasada jabuke – pomotehničke mjere 

Rezidba rodnih stabala obavlja se u toku mirovanja voćki i u doba vegetacije. Postoje dva tipa rezidbe i to zimska i ljetna rezidba. Zimskom rezidbom može se održavati uzgojni oblik  i usmjeravati uravnoteženi odnos vegetativnog i generativnog rasta. Ljetnom rezidbom uklanjaju se nepotrebne mladice (time se poboljšava osvijetljenost unutarnjeg dijela krošnje), a hranjiva koja se troše za rast nepotrebnih mladica preusmjeravaju se u rast skeleta krošnje, rast plodova i rodnih pupova.

Kada se jabuka gaji u sistemu vitkog vretena onda se kao jedina skeletna grana u kruni formira samo centralna grana.

Grane na skeletnoj centralnoj grani  su različite starosti, nemaju skeletni karakter i podložne su zamjeni tokom gajenja. Jednogodišnje grančice na dvogodišnjem ili višegodišnjem rodnom drvetu su nosioci generativnih pupoljaka iz kojih će se razviti cvijetovi.

Prorjeđivanje plodova

Ako se prekomjerni broj cvijetova opraši i oplodi tokom cvatnje, kao rezultat se može dobiti preobilan rod, sa svim svojim negativnim posljedicama. Zbog toga se broj mladih, tek zametnutih plodova na stablu, mora prorijediti u kratkom vremenskom periodu poslije cvijetanja do optimalnog broja da bi se obezbjedio adekvatan prinos i krupnoća plodova. Prorjeđivanje ima za cilj povećanje kvaliteta plodova (veličina ploda, boja, ukus, unutrašnji kvalitet, dužina čuvanja), ali i smanjenje napada štetočina, smanjenje opadanja plodova pred berbu, lakšu organizaciju berbe, veći učinak berača i efikasnije klasiranje obranih plodova. 

Održavanje nasada jabuke – agrotehničke mjere 

Međuredni prostor zatravnjuje se tek nakon 2 – 3 godine nakon podizanja nasada. Malčiranjem povećava se sadržaj organske tvari, poboljšavaju fizikalna, hemijska i biološka svojstva tla. Smanjuju se nagla kolebanja temperature tla, pa je ljeti tlo ispod malča hladnije (uz visoke temperature tla korijen slabije prima hranu), a zimi toplije (pa teško dolazi do izmrzavanja gornjega korijena).

Otpali plodovi prije berbe i u berbi manje se oštećuju i prljaju. Iz tla ispod malča smanjuje se gubitak azota. Poslije košnje trave taj dušik se vraća u tlo, ali tada u organskom obliku. Time se voćnjaci mogu štedljivije gnojiti azotom. Nedostatak je u tome što u razdobljima suše, travni pokrov oduzima potrebnu vlagu korijenu jabuke.

Navodnjavanje jabuke

Navodnjavanje voćaka je mjera kojom se uklanja nedostatak vlage u sloju zemljišta oko korjenovog sistema voćaka. Stabla moraju biti gajena u zemljištu adekvatne vlažnosti da bi se osigurala ravnoteža između vegetativnog rasta, rodnosti i spoljašnjeg i unutrašnjeg kvaliteta ploda. Nedostatak vlage u zemljištu usporava porast mladara, smanjuje krupnoću plodova i intenzivira njihovo opadanje, smanjuje visinu prinosa.

Postoje različiti načini navodnjavanja voćaka. Za naše područje Prozora se preporučuje navodnjavanje kapanjem (sistemom „kap po kap“).

 

Primjenom sistema “kap po kap” zemljište se kvasi samo u redu u vidu manjih krugova, a voćke i međuredni prostor ostaju suhi. Kroz sistem za navodnjavanje se može vršiti i đubrenje voćnjaka (fertigacija). Primjenom fertigacije povećava se efektivnost đubriva i spriječava ispiranje hranljivih elemenata.

Gnojidba jabuke

 Prva godina – Pri sadnji voćaka dodaje se 4 – 6 t/dulum zreloga stajskoga gnojiva u brazde s obje strane reda. Čim korovi počnu nicati ručno se okopa dio tla oko voćki koji se ne može obraditi strojevima. Prije ručnog okopavanja, oko sadnica, u promjeru 30 – 40 cm, rasipa se KAN 27% u količini od 100 grama po sadnome mjestu. Drugo prihranjivanje voćaka obavlja se početkom juna, na istoj površini i istom vrstom i količinom mineralnoga gnojiva. Pred kraj augusta u međuredove voćnjaka rasipa se 50kg/dulum mineralnoga gnojiva KAN 27%. Nakon toga slijedi oranje, tanjiranje i drljanje međurednog prostora kako bi se mogla obaviti sjetva npr. uljane repice (za zelenu gnojidbu).

Druga godina – Prije početka vegetacije obavlja se prihrana azotom (150 gr. KAN 27% po stablu). Međuredni prostor se zaorava kada uljana repica bude u punoj cvatnji. Drugo prihranjivanje azotom obavlja se početkom maja istom vrstom i količinom gnojiva kao i u prvom prihranjivanju.

Treća godina – Prihranjivanje azotom obavlja se mjesec dana prije cvatnje jabuka (mart), i to traktorskim rasipačem, s 20 kg/dulum KAN-a 27%. Drugo prihranjivanje azotom obavlja se također mašinom, neposredno poslije cvatnje (april) s 20kg/dulum KAN-a 27%. U jesen, poslije berbe plodova, aplicira se mineralno gnojivo NPK 10:20:30, s 80 kg/dulum.

Četvrta godina – Prvo prihranjivanje azotom obavlja se mjesec dana prije cvatnje jabuka, a drugo prihranjivanje poslije cvatnje i to oba sa 15 kg/dulum KAN-a 27 %. 

Berba jabuke

Dva su stepena zrelosti plodova jabuka i podjednako su važna za određivanje vremena berbe: 

Fiziološka zrelost ili dozrelost – nastupa kad je plod jabuke najkrupniji, a sjemenke mogu u povoljnim uvjetima proklijati.

Tehnološka zrelost ili dospjelost ploda – nastupa kad plodovi postignu najbolje karakteristike potrebne za daljnju namjenu (konzumacija, čuvanje u skladištu, čuvanje u hladnjači ili prerada).

NAPOMENA:

Za sve naše čitaoce poljoprivredne rubrike, portala “Prozorski krug 767“ pripremili smo e-mail adresu za Vaša dodatna pitanja, sugestije ili primjedbe

(e-mail: poljoprivredna.rubrika@prokrug.ba.)