PODIZANJE NASADA ŠLJIVE | Prozorski Krug 767

Šljiva (lat. Prunus domestica)  iz roda Prunus, vrsta je voća koja raste na drvetu, ima okrugli ili ovalni plod koji je plavo crvene ili žute boje.  Meso ploda je slatko, žućkaste boje s košpicim u sredini. Šljiva raste kao srednje veliko stablo, manje ili više bujna rasta. Pojedine sorte zahtijevaju strane oprašivače, dok se neke oplođuju same. Šljive donose plodove na dvogodišnjimili trogodišnjim granama. Vrijeme cvjetanja je u aprilu, prije listanja, a plodovi sazrijevaju u avgustu, septembru i oktobruovisno o sorti. Ne zahtijevaju redovito i obilno obrezivanje. Šljive se mogu konzumirati sirove, mogu se sušiti, prave se džemovi i marmelade.

Opština Prozor ima prednosti u odnosu na dosta drugih opština u našoj  zemlji, u vidu ekoloških uvjeta i kvalitete  plodova. S tim je ova voćna vrsta najzastupljenija kod nas.

Agroekološki uvjeti

Temperatura 

Tokom zimskog mirovanja šljiva podnosi apsolutne minimalne temperature čak i do ispod -30 °C. U fazi otvaranja cvjetnih pupova, cvjetovi mogu nastradati na temperaturi od -1 °C do -5 °C, a u fazi pune cvatnje stradanje se očekuje na temperaturama od -0,5 °C do -2,2 °C. Mali plodići su osjetljivi, pa stradaju na temperaturi od -0,5 °C do -2 °C.

Voda 

Kritična granica za uzgoj šljive je 600 mm padavina godišnje. Ta količina ovisi o više uzročnika: o rasporedu padavina, tlu, temperaturama u vegetaciji.

Izbor položaja za podizanje nasada šljive

Najpovoljniji uvjeti za šljivu su lagana, propusna, duboka i topla tla, s dovoljno padavina u ljetnom periodu (juni, juli i avgust).  Za šljivu najviše odgovara pH 6,0 – 7,5. Tla koja sadrže više od 10 % kreča nisu pogodna za uzgoj šljive.

Priprema tla za sadnju

Najprije površinu na koju podižemo nasad potrebno je očistiti i poravnati, a na osnovi zemljišne analize, i uz preporuku stručnjaka, prije rigolovanja treba širom rasipati NPK gnojivo kao i 4/5 t organskog đubriva po dulumu. Za šljivu je potrebna dubina rigolovanja od 50 do 70 cm, a na sušnijem tlu dubina treba  biti i veća. Troškovi same pripreme tla za sadnju šljive vrlo su veliki.

Izbor sadnog materijala 

Ako je obavljena jesenska sadnja, sadnice ne treba prikraćivati nego se to obavlja u rano proljeće. Prikraćuju se na visinu 120 cm, pa je visina debla oko 80 cm.

Izbor podloga i sorte 

Za uzgoj šljiva mogu poslužiti generativne i vegetativne podloge. Na osnovi dugogodišnjih istraživanja, kao podloga preporučuje se Prunus myrobalana, Juliana, St. Julien, Damascena i druge.

Još uvijek kod nas dobro je raspoređena domaća sortaPožegača, koja na žalost polahko nestaje zbog njene osjetljivosti na razne bolesti. Koriste se i sorte Stanley, koja može služiti kao stolna, tj. za svježu potrošnju, ali i za preradu. Još su zastupljene Čačanska rodna, Čačanska najbolja, Čačanska ljepotica,Talijanka, California Blue.

Izbor uzgojnog oblika

Šljiva u prirodi najviše naginje piramidalnom uzgojnom obliku. Ako se prepusti prirodnom razvitku, u većini slučajeva rezultat neće biti zadovoljavajući. Krošnja će biti pregusta, a obrastanje primarnih grana loše jer dolazi do njihova ogoljavanja zbog gustoće. Na takvim je mjestima zaštita od bolesti i štetnika otežana, a plodovi su u takvim uvjetima loše kakvoće i sitni. Uzgojni oblik koji najviše odgovara i koji se najlakše može ostvariti u praksi je piramidalna krošnja. Taj uzgojni oblik sastoji se od provodnice na kojoj su na razmaku 20 do 40 cm spiralno razvedene skeletne grane (oko 7 – 9).

Vrijeme i tehnika sadnje 

Sadnja šljive, ako je tlo na vrijeme pripremljeno, obavlja se u jesen ili proljeće. Preporučuje se jesenska sadnja kao i kod jabuke i kruške. Slijedi priprema sadnica za sadnju koja se sastoji od prikraćivanja korijena. Uklanja se sve ozlijeđeno korijenje. Preporučuje se gnojidba tijekom sadnje gdje se koristi stajnjak ili kompost u kombinaciji s mineralnim gnojivima. Razmak između redova i u redu ovisi o bujnosti sorti i podloga, odabranom uzgojnom obliku i sastavu uzgoja, no razmaci se kreću od 6 do 7 m × 5 do 6 m. Sadnja se obavlja na način tako sto se na korijen stavlja sloj rahle zemlje debljine 5 do 8 cm koji se dobro nagazi. Na to se stavlja 20 do 30 kg po sadnici zrelog stajskog gnoja. Sve se prekrije sa zemljom i na kraju obilno zalije vodom. Mjesto kalemljenja treba biti barem 10 cm iznad razine zemlje.